Pretraga
Filters
Industrijska konoplja (Cannabis sativa L.)

Latinski naziv: Cannabis sativa L.
Sinonim: Kudelja, kanabis, kanab, kinap, kanapa
Engleski naziv: Hemp
Kontaktirajte nas za više ...

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Biljkakonoplje ima više od 60 prirodno sadržanih aktivnih komponenti zvanih kanabinoidi. Kanabidiol (CBD) je jedan od tih prirodno sadržanih komponenti u biljci konoplje. Tetrahidrokanabinol (THC) je najpoznatiji kanabinoid. CBD ne djeluje na isti način kao THC koji je najpoznatiji kao psihoaktivni sastojak konoplje. CBD nema takvo djelovanje i ne utječe na drugačiji doživljaj svijeta i promjene ponašanja. THC je psihoaktivni sastojak i utjecat će na vaš mozak, dok CBD neće. CBD je ne-psihotropni spoj, a brojne studije pokazuju da CBD čak pomaže protiv opojnog utjecaja THC koji može uzrokovati tjeskobu ili paranoju, dok CBD ima potpuno suprotan učinak te stoga ima potencijal za kliničku primjenu i u psihijatriji.Biljke kanabisa su podijeljene na dvije različite vrste usjeva, poznate kao konoplja i marihuana. Ove dvije biljke razlikuju se po svojim omjerima kanabinoida, ali dolaze od iste vrste biljke Cannabis sativa L.

Zakonski okviri za proizvodnju konoplje

Proizvodnja industrijske konoplje u RH regulirana je Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01, 87/02, 163/03,141/04, 40/07, 149/09) i Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/12). Dopušteno je uzgajati industrijsku konoplju (Cannabis sativa L.) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje. Sadržaj psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne smije prelaziti 0,2 %. U sortama indijske konoplje, koju je zabranjeno sijati u Republici Hrvatskoj, sadržaj THC-a se kreće od 5-20 %. Njena namjena je ograničena na korištenje u medicinske svrhe i proizvodnju opojnih droga.Konoplja se može uzgajati samo na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje.Prije sjetve industrijske konoplje obavezno je Ministarstvu poljoprivrede podnijeti Zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje.

Morfologija i fiziologija

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 - 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 - 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara. Na svakom nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.

Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg. Sjeme se sastoji od ljuske ploda, ljuske sjemena, endosperma i klice. Sitnije je, svega do 2-3 mm u promjeru, i može biti srebrnastosive do tamnosive, smeđezelene ili smeđe boje. Po svom kemijskom sastavu sadržava između 25-38% ulja, oko 25% proteina, značajan udio dijetalnih vlakana, vitamina i minerala.

Vrste konoplje

  1. Industrijska konopljaCannabis sativa subsp. sativa

  2. Indijska konopljaCannabis sativa subsp. indica

  3. Ruderalna konoplja – Cannabis sativa var. ruderalis

U našim uvjetima uzgaja se industrijska (obična) konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Normalno klijanje je moguće pri temperaturi tla 7 °C. U fazi 1-2 para listova može podnijeti kratkotrajne mrazeve do -3 °C. Optimalna temperatura za intenzivan rast je između 20 i 25 °C. Za svoj rast konoplja zahtijeva mnogo svjetla. U dobrim uvjetima brzi rast nadzemne mase odvija se u prvom mjesecu rasta i razvoja konoplje. Najveće potrebe za vodom su u prvih 6 tjedana rasta tj. do četvrtog para listova, kada počinje zatvarati sklop. Sljedeći kritični period je od 30 cm visine do pune cvatnje muških biljaka. Konoplja koja se uzgaja za sjeme treba imati dovoljno vode od cvatnje do zriobe. Olujni pljuskovi mogu djelovati štetno na stabljiku, štorezultira lomom stabljike, manjim urodom i otežanom žetvom. Optimalna vlaga zraka za rast kreće se od 70-80 %. Konoplju se preporučuje sijati na strukturnim, srednje teškim tlima, dobro dreniranim i bogatim hranjivima; pjeskovito-ilovastim, glinasto- pjeskovitim i aluvijalnim s dosta humusa. Treba izbjegavati sjetvu na teškim hladnim tlima s visokom razinom podzemnih voda. Konoplja reagira na različitu plodnost tla različitom visinom stabljike. Za uspješan rast traži pH od 6-7,5 ali ne ispod 5. Osjetljiva je na stajaću vodu, koja može utjecati na zaostajanje u rastu ili propadanje usjeva.

U pogledu plodoreda nema posebnih zahtjeva, dobri su joj predusjevi: krumpir, soja i leguminoze, nešto lošiji strne žitarice, kukuruz i šećerna repa. Podnosi monokulturu 2-3 godine na plodnim tlima uz veću količinu hraniva, ali se pri tome povećava mogućnost napada bolesti i štetnika.

Priprema tla i sjetva

Osnovnu obradu tla obavezno obaviti u jesen na dubinu 30–40 cm, rano u proljeće napraviti zatvaranje zimske brazde drljačama. Tlo za sjetvu pripremiti sjetvospremačem ili kombiniranim strojevima. Na tlima koja su zakorovljena višegodišnjim korovima izbjegavati pripremu tla za sjetvu strojevima koji režu tlo. Konoplja se odlično uklapa u principe ekološke poljoprivrede jer za njezin uzgoj nije potrebna promjena pesticida, a sama konoplja funkcionira kao prirodni herbicid tako da dobro potiskuje korove. Također, ima sposobnost izvlačenja teškim metala iz tla, štiti tlo od erozije svojim gustim i dubokim korijenjem I tako ujedno sprječava gubitak vode iz tla.

Sjeme konoplje ima za 20 - 30 % slabiju klijavost u polju nego to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato za sjetvu treba koristiti kvalitetno dorađeno i certificirano sjeme, a sjetvu obaviti pravodobno i u dobro pripremljeno tlo. Konoplja se sije u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Sije se sijačicama. Konoplja za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 - 12 cm. Gustoća sklopa u sjetvi iznosi 250 - 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u žetvi ostvario sklop od oko 150 - 200 biljaka/m2. Količina sjemena iznosi 60 - 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 - 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 4 cm ovisno o tome da li se radi o lakšem ili težem tlu.Kod rane sjetve postoji opasnost oštećenja mladih biljaka od mraza dok će kasnija sjetva rezultirati skraćenjem vegetacije i manjim prinosom sjemena u slučaju suše. Tlo za sjetvu mora biti kvalitetno pripremljeno i slegnuto. U nekim slučajevima preporučuje se i valjanje nakon sjetve.

Njega usjeva i gnojidba

Ako se formira pokorica, potrebno ju je suzbiti laganim ili rotacijskim drljačama. U konoplji za vlakno ne treba suzbijati korove jer ona brzo raste i guši ih. U proizvodnji konoplje za sjeme 2/3 muških biljaka treba odstraniti kada se raspoznaju (kad im se razviju cvjetovi), a sve se odstranjuju nakon oplodnje. Ako se obavlja prihrana, onda se s njom počinje kada je biljka u fazi 3 para listova. Kultivacija se provodi pri uzgoju konoplje za sjeme i to nakon kiše, kada se tlo dovoljno prosuši.

Gnojidbu bi trebalo napraviti prema kemijskoj analizi tla i iznošenju hraniva planiranim prinosom.Na osrednje plodnim tlima gnojidbom treba dati 150 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Prihrana se može izbjeći jer konoplja ima kraću vegetaciju, pa se sva hraniva mogu aplicirati u dubokoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla. Tada se daje nešto više dušika u osnovnoj obradi, a ostatak u pripremo tla za sjetvu. Dobro je koristiti i ureu jer ona ima dugo djelovanje i ne ispire se.

Žetva

Problem u žetvi predstavlja dvodomnost jer se muške i ženske biljke nejednolično razvijaju i sazrijevaju. Muške biljke ranije sazrijevaju, pa se u kombiniranom uzgoju prvo one žanju. Sjemenska konoplja žanje se kada je najveći dio sjemena sazrio. Sjeme treba sušiti ispod 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje (prva polovica kolovoza). Žetva se obavlja specijalnim kosilicama li bočnim kosama. Stabljika se mora prosušiti, zatim se kupe i vežu u snopove (20-ak cm u promjeru) i ostavljaju na zraku i suncu da se potpuno osuše, nakon čega se odvoze u tvornicu na preradu.

Vlakno iz konoplje može se odvajati:

  • Fizički - od drvenastog dijela stabljike odvaja se vodenom parom ili kipućom vodom.

  • Mehanički - lomljenje stabljika i odvajanje vlakana specijalnim strojevima.

  • Kemijski - vlakno se odvaja pomoću lužine i kiseline.

  • Biološki - (močenje ili maceracija) Zasniva se na razgradnji pektinskih tvari koje povezuju vlakno uz drvenasti dio stabljike, pomoću mikoroorganizama. Može se obavljati u rosi (rošenje) u tekućim ili stajaćim vodama ili u posebno uređenim bazenima, gdje se može kontrolirati temperatura vode (20 - 30 °C) i procesi maceracije. Kada se stabljika potopi u vodu, bubre pektinske tvari, nastaju pukotine, pa voda prodire u njih i vlakna se odvajaju. Kad je postupak gotov, voda se ispušta, stabljika se pere i suši na zraku. Tako osušena stabljika na posebnim se strojevima prerađuje, odvaja se vlakno od drvenastog dijela, koji se u strojevima lomi i ispada. Odvojeno vlakno ide na daljnju preradu.

Sušenje i čuvanje sjemena

Sjeme je nakon žetve potrebno pročistiti od primjesa, a najvažnije je sjeme dosušiti odmah nakon žetve. Sjeme ne smije ostati na hrpi jer vrlo brzo dolazi do zagrijavanja mase i narušavanja kvalitete. Osušeno sjeme ne smije imati vlagu veću od 12 %. Sušenje se vrši u sušarama toplim zrakom na temperaturama nižim od 60 °C (u početku sušenja niže). Dobro osušeno sjeme može se čuvati u vrećama ili rinfuzi u suhim podnim skladištima s mogućnošću ventiliranja. Kod čuvanja u rinfuzi, sloj uskladištenog sjemena ne bi smio biti deblji od 30-40 cm, uz stalnu kontrolu temperature.

Upotreba i ljekovitost

U herbariju kineskog cara Šen-Nunga iz 2737. godine pr.n.e. sačuvani su prvi zapisi o primjeni konoplje u liječenju malarije i konstipacije. Drugi poznati zapis nalazi se u knjizi farmakopeje Pen Ching iz prvog stoljeća pr.n.e. gdje je vidljivo da su kinezi poznavali njezina psihoaktivna svojstva. Još prije 3000 godina ova je biljka u Kini korištena za dobivanje vlakana i sjemena, ali je njezina posebna važnost bila u proizvodnji papira. Konoplju su koristili u brojne medicinske svrhe: za liječenje glavobolje, zubobolje, kao anestetik, protuupalni lijek, antiparazit, diuretik, pri liječenju infekcija kože i tuberkuloze.

Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Konoplja daje 250% više vlakana od pamuka i do 600% više vlakana nego lan, na istoj površini zemlje, a usto je mnogo čvršća i otpornija. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Konopljino ulje specifične je zelene boje zbog većeg udjela klorofila i karakterističnog je,orašastog okusa. Ima gotovo idealan omjer esencijalnih masnih kiselina (ω-6 : ω-3) od 2,5 :1 i njegovom redovitom konzumacijom možemo značajno utjecati na regulaciju ovog odnosa u organizmu. Bogat je izvor tokoferola i sterola. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica.

Konopljino sjeme sadržava u prosjeku oko 25% nutritivno vrijednih proteina. Njihova su dva glavna predstavnika edestin i albumin, bogati esencijalnim aminokiselinama i u usporedbi s aminokiselinskim sastavom proteina bjelanjka i soje pokazuju slična svojstva. Konopljini proteini se mogu konzumirati na više načina. Najjednostavniji je izravno iz sjemena - mljevenog, nemljevenog, s ljuskom ili bez nje. Drugi način je korištenje tzv. "konopljinih proteina", koji su u biti samljeveni ostatak sjemena nakon što je iz njega isprešano ulje. Sve je veći trend primjene ovog proizvoda u prehrani sportaša, vegetarijanaca i vegana ili kao dodatak pri pripremi raznih pekarskih proizvoda ili zdravih grickalica.

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih puteva, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose. Sjemenke konoplje nam pružaju niz zdravstvenih dobrobiti, potiču zdravo mršavljenje, smanjuju loš kolesterol i reguliraju krvni tlak, poboljšavaju cirkulaciju i imunitet, povećavaju energiju, reguliraju optimalnu kontrolu šećera u krvi i mnoge druge. Izvrstan su izvor esencijalnih masnih kiselina, te se mogu koristiti na bezbroj načina.


Izvori:

www.agroklub.com

www.savjetodavna.hr

www.wikipedia.org

Obranović, M., Ozmec, N., Hladno prešana ulja (Praktični savjeti za zdravlje i ljepotu), Biblioteka čudotvorne namirnice, Planetopija, 2015.

Obranović, M., Ozmec, N., Konoplja (Praktični savjeti za zdravlje i ljepotu), Biblioteka čudotvorne namirnice, Planetopija, 2014.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Biljkakonoplje ima više od 60 prirodno sadržanih aktivnih komponenti zvanih kanabinoidi. Kanabidiol (CBD) je jedan od tih prirodno sadržanih komponenti u biljci konoplje. Tetrahidrokanabinol (THC) je najpoznatiji kanabinoid. CBD ne djeluje na isti način kao THC koji je najpoznatiji kao psihoaktivni sastojak konoplje. CBD nema takvo djelovanje i ne utječe na drugačiji doživljaj svijeta i promjene ponašanja. THC je psihoaktivni sastojak i utjecat će na vaš mozak, dok CBD neće. CBD je ne-psihotropni spoj, a brojne studije pokazuju da CBD čak pomaže protiv opojnog utjecaja THC koji može uzrokovati tjeskobu ili paranoju, dok CBD ima potpuno suprotan učinak te stoga ima potencijal za kliničku primjenu i u psihijatriji.Biljke kanabisa su podijeljene na dvije različite vrste usjeva, poznate kao konoplja i marihuana. Ove dvije biljke razlikuju se po svojim omjerima kanabinoida, ali dolaze od iste vrste biljke Cannabis sativa L.

Zakonski okviri za proizvodnju konoplje

Proizvodnja industrijske konoplje u RH regulirana je Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01, 87/02, 163/03,141/04, 40/07, 149/09) i Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/12). Dopušteno je uzgajati industrijsku konoplju (Cannabis sativa L.) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje. Sadržaj psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne smije prelaziti 0,2 %. U sortama indijske konoplje, koju je zabranjeno sijati u Republici Hrvatskoj, sadržaj THC-a se kreće od 5-20 %. Njena namjena je ograničena na korištenje u medicinske svrhe i proizvodnju opojnih droga.Konoplja se može uzgajati samo na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje.Prije sjetve industrijske konoplje obavezno je Ministarstvu poljoprivrede podnijeti Zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje.

Morfologija i fiziologija

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 - 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 - 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara. Na svakom nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.

Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg. Sjeme se sastoji od ljuske ploda, ljuske sjemena, endosperma i klice. Sitnije je, svega do 2-3 mm u promjeru, i može biti srebrnastosive do tamnosive, smeđezelene ili smeđe boje. Po svom kemijskom sastavu sadržava između 25-38% ulja, oko 25% proteina, značajan udio dijetalnih vlakana, vitamina i minerala.

Vrste konoplje

  1. Industrijska konopljaCannabis sativa subsp. sativa

  2. Indijska konopljaCannabis sativa subsp. indica

  3. Ruderalna konoplja – Cannabis sativa var. ruderalis

U našim uvjetima uzgaja se industrijska (obična) konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Normalno klijanje je moguće pri temperaturi tla 7 °C. U fazi 1-2 para listova može podnijeti kratkotrajne mrazeve do -3 °C. Optimalna temperatura za intenzivan rast je između 20 i 25 °C. Za svoj rast konoplja zahtijeva mnogo svjetla. U dobrim uvjetima brzi rast nadzemne mase odvija se u prvom mjesecu rasta i razvoja konoplje. Najveće potrebe za vodom su u prvih 6 tjedana rasta tj. do četvrtog para listova, kada počinje zatvarati sklop. Sljedeći kritični period je od 30 cm visine do pune cvatnje muških biljaka. Konoplja koja se uzgaja za sjeme treba imati dovoljno vode od cvatnje do zriobe. Olujni pljuskovi mogu djelovati štetno na stabljiku, štorezultira lomom stabljike, manjim urodom i otežanom žetvom. Optimalna vlaga zraka za rast kreće se od 70-80 %. Konoplju se preporučuje sijati na strukturnim, srednje teškim tlima, dobro dreniranim i bogatim hranjivima; pjeskovito-ilovastim, glinasto- pjeskovitim i aluvijalnim s dosta humusa. Treba izbjegavati sjetvu na teškim hladnim tlima s visokom razinom podzemnih voda. Konoplja reagira na različitu plodnost tla različitom visinom stabljike. Za uspješan rast traži pH od 6-7,5 ali ne ispod 5. Osjetljiva je na stajaću vodu, koja može utjecati na zaostajanje u rastu ili propadanje usjeva.

U pogledu plodoreda nema posebnih zahtjeva, dobri su joj predusjevi: krumpir, soja i leguminoze, nešto lošiji strne žitarice, kukuruz i šećerna repa. Podnosi monokulturu 2-3 godine na plodnim tlima uz veću količinu hraniva, ali se pri tome povećava mogućnost napada bolesti i štetnika.

Priprema tla i sjetva

Osnovnu obradu tla obavezno obaviti u jesen na dubinu 30–40 cm, rano u proljeće napraviti zatvaranje zimske brazde drljačama. Tlo za sjetvu pripremiti sjetvospremačem ili kombiniranim strojevima. Na tlima koja su zakorovljena višegodišnjim korovima izbjegavati pripremu tla za sjetvu strojevima koji režu tlo. Konoplja se odlično uklapa u principe ekološke poljoprivrede jer za njezin uzgoj nije potrebna promjena pesticida, a sama konoplja funkcionira kao prirodni herbicid tako da dobro potiskuje korove. Također, ima sposobnost izvlačenja teškim metala iz tla, štiti tlo od erozije svojim gustim i dubokim korijenjem I tako ujedno sprječava gubitak vode iz tla.

Sjeme konoplje ima za 20 - 30 % slabiju klijavost u polju nego to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato za sjetvu treba koristiti kvalitetno dorađeno i certificirano sjeme, a sjetvu obaviti pravodobno i u dobro pripremljeno tlo. Konoplja se sije u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Sije se sijačicama. Konoplja za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 - 12 cm. Gustoća sklopa u sjetvi iznosi 250 - 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u žetvi ostvario sklop od oko 150 - 200 biljaka/m2. Količina sjemena iznosi 60 - 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 - 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 4 cm ovisno o tome da li se radi o lakšem ili težem tlu.Kod rane sjetve postoji opasnost oštećenja mladih biljaka od mraza dok će kasnija sjetva rezultirati skraćenjem vegetacije i manjim prinosom sjemena u slučaju suše. Tlo za sjetvu mora biti kvalitetno pripremljeno i slegnuto. U nekim slučajevima preporučuje se i valjanje nakon sjetve.

Njega usjeva i gnojidba

Ako se formira pokorica, potrebno ju je suzbiti laganim ili rotacijskim drljačama. U konoplji za vlakno ne treba suzbijati korove jer ona brzo raste i guši ih. U proizvodnji konoplje za sjeme 2/3 muških biljaka treba odstraniti kada se raspoznaju (kad im se razviju cvjetovi), a sve se odstranjuju nakon oplodnje. Ako se obavlja prihrana, onda se s njom počinje kada je biljka u fazi 3 para listova. Kultivacija se provodi pri uzgoju konoplje za sjeme i to nakon kiše, kada se tlo dovoljno prosuši.

Gnojidbu bi trebalo napraviti prema kemijskoj analizi tla i iznošenju hraniva planiranim prinosom.Na osrednje plodnim tlima gnojidbom treba dati 150 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Prihrana se može izbjeći jer konoplja ima kraću vegetaciju, pa se sva hraniva mogu aplicirati u dubokoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla. Tada se daje nešto više dušika u osnovnoj obradi, a ostatak u pripremo tla za sjetvu. Dobro je koristiti i ureu jer ona ima dugo djelovanje i ne ispire se.

Žetva

Problem u žetvi predstavlja dvodomnost jer se muške i ženske biljke nejednolično razvijaju i sazrijevaju. Muške biljke ranije sazrijevaju, pa se u kombiniranom uzgoju prvo one žanju. Sjemenska konoplja žanje se kada je najveći dio sjemena sazrio. Sjeme treba sušiti ispod 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje (prva polovica kolovoza). Žetva se obavlja specijalnim kosilicama li bočnim kosama. Stabljika se mora prosušiti, zatim se kupe i vežu u snopove (20-ak cm u promjeru) i ostavljaju na zraku i suncu da se potpuno osuše, nakon čega se odvoze u tvornicu na preradu.

Vlakno iz konoplje može se odvajati:

  • Fizički - od drvenastog dijela stabljike odvaja se vodenom parom ili kipućom vodom.

  • Mehanički - lomljenje stabljika i odvajanje vlakana specijalnim strojevima.

  • Kemijski - vlakno se odvaja pomoću lužine i kiseline.

  • Biološki - (močenje ili maceracija) Zasniva se na razgradnji pektinskih tvari koje povezuju vlakno uz drvenasti dio stabljike, pomoću mikoroorganizama. Može se obavljati u rosi (rošenje) u tekućim ili stajaćim vodama ili u posebno uređenim bazenima, gdje se može kontrolirati temperatura vode (20 - 30 °C) i procesi maceracije. Kada se stabljika potopi u vodu, bubre pektinske tvari, nastaju pukotine, pa voda prodire u njih i vlakna se odvajaju. Kad je postupak gotov, voda se ispušta, stabljika se pere i suši na zraku. Tako osušena stabljika na posebnim se strojevima prerađuje, odvaja se vlakno od drvenastog dijela, koji se u strojevima lomi i ispada. Odvojeno vlakno ide na daljnju preradu.

Sušenje i čuvanje sjemena

Sjeme je nakon žetve potrebno pročistiti od primjesa, a najvažnije je sjeme dosušiti odmah nakon žetve. Sjeme ne smije ostati na hrpi jer vrlo brzo dolazi do zagrijavanja mase i narušavanja kvalitete. Osušeno sjeme ne smije imati vlagu veću od 12 %. Sušenje se vrši u sušarama toplim zrakom na temperaturama nižim od 60 °C (u početku sušenja niže). Dobro osušeno sjeme može se čuvati u vrećama ili rinfuzi u suhim podnim skladištima s mogućnošću ventiliranja. Kod čuvanja u rinfuzi, sloj uskladištenog sjemena ne bi smio biti deblji od 30-40 cm, uz stalnu kontrolu temperature.

Upotreba i ljekovitost

U herbariju kineskog cara Šen-Nunga iz 2737. godine pr.n.e. sačuvani su prvi zapisi o primjeni konoplje u liječenju malarije i konstipacije. Drugi poznati zapis nalazi se u knjizi farmakopeje Pen Ching iz prvog stoljeća pr.n.e. gdje je vidljivo da su kinezi poznavali njezina psihoaktivna svojstva. Još prije 3000 godina ova je biljka u Kini korištena za dobivanje vlakana i sjemena, ali je njezina posebna važnost bila u proizvodnji papira. Konoplju su koristili u brojne medicinske svrhe: za liječenje glavobolje, zubobolje, kao anestetik, protuupalni lijek, antiparazit, diuretik, pri liječenju infekcija kože i tuberkuloze.

Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Konoplja daje 250% više vlakana od pamuka i do 600% više vlakana nego lan, na istoj površini zemlje, a usto je mnogo čvršća i otpornija. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Konopljino ulje specifične je zelene boje zbog većeg udjela klorofila i karakterističnog je,orašastog okusa. Ima gotovo idealan omjer esencijalnih masnih kiselina (ω-6 : ω-3) od 2,5 :1 i njegovom redovitom konzumacijom možemo značajno utjecati na regulaciju ovog odnosa u organizmu. Bogat je izvor tokoferola i sterola. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica.

Konopljino sjeme sadržava u prosjeku oko 25% nutritivno vrijednih proteina. Njihova su dva glavna predstavnika edestin i albumin, bogati esencijalnim aminokiselinama i u usporedbi s aminokiselinskim sastavom proteina bjelanjka i soje pokazuju slična svojstva. Konopljini proteini se mogu konzumirati na više načina. Najjednostavniji je izravno iz sjemena - mljevenog, nemljevenog, s ljuskom ili bez nje. Drugi način je korištenje tzv. "konopljinih proteina", koji su u biti samljeveni ostatak sjemena nakon što je iz njega isprešano ulje. Sve je veći trend primjene ovog proizvoda u prehrani sportaša, vegetarijanaca i vegana ili kao dodatak pri pripremi raznih pekarskih proizvoda ili zdravih grickalica.

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih puteva, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose. Sjemenke konoplje nam pružaju niz zdravstvenih dobrobiti, potiču zdravo mršavljenje, smanjuju loš kolesterol i reguliraju krvni tlak, poboljšavaju cirkulaciju i imunitet, povećavaju energiju, reguliraju optimalnu kontrolu šećera u krvi i mnoge druge. Izvrstan su izvor esencijalnih masnih kiselina, te se mogu koristiti na bezbroj načina.


Izvori:

www.agroklub.com

www.savjetodavna.hr

www.wikipedia.org

Obranović, M., Ozmec, N., Hladno prešana ulja (Praktični savjeti za zdravlje i ljepotu), Biblioteka čudotvorne namirnice, Planetopija, 2015.

Obranović, M., Ozmec, N., Konoplja (Praktični savjeti za zdravlje i ljepotu), Biblioteka čudotvorne namirnice, Planetopija, 2014.

Napišite svoj osvrt
  • Možete napisati osvrt na proizvod samo ako ste ga kupili.
  • Samo registrirani korisnici mogu pisati osvrte.
  • Loše
  • Izvrsno