Search
Filters

Kamilica

Latinski naziv: Matricaria chamomilla L.
Sinonim: titrica, kamomila, zdraviš, bijeli margić
Engleski naziv: Camomile
Call for pricing

Kamilica je jednogodišnja, samonikla biljka raširena u cijelom svijetu. Može se uzgajati kao monokultura, ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine. Obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su lako izdvojivo eterično ulje, 0,3 do 1,3 %. Eterično ulje se nakuplja u kvržicama koje su prstenasto razmještene na donjoj trećini cjevastih cvjetova. Ulje je tamnoplavo, zeleno ili smeđe. Važni sastojci ulja kamilice su alfa bisabolol, farnezen i bisabolol-oksidi.

Morfologija i fiziologija

Korijen je račvast, ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi u tlu. Stabljika može biti uspravna ili povijena, visoka od 5-100 cm, što ovisi o različitim činiocima (tlu, sklopu). Listovi su sjedeći, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, uski, svijetlozelene boje i bez dlačica. Cvat je sastavljen od jezičastih, bijelih cvjetova koji su poredani oko šupljeg cvjetišta i cjevastih žutih cvjetova. Plod je sivobijela roška duga 1 do 1,5mm.

Sorte kamilice

Kod nas postoje dvije tetraploidne i jedna diploidna sorta kamilice. Za strojnu berbu preporučuje se sjetva tetraploidne (velike cvjetne glavice) kamilice jer joj je karakteristika ujednačena visina usjeva i daje veće prinose cvijeta i eteričnog ulja.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6 ºC klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25 ºC. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje, dnevne temperature niže od 20 ºC negativno se odražavaju na kakvoću eteričnog ulja.Ako nema dovoljno svjetlosti, ne klija. Prilikom nedostatka svijetlosti u razdoblju od pupanja do punog cvata, kakvoća eteričnog ulja opada. Kamilica dobro podnosi sušu, ali površina tla mora biti stalno vlažna da bi proklijala.Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Na pseudogleju, teškom, nepropusnom tlu postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Sjetva kamilice je ekonomski opravdana na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

Priprema tla i sjetva

Za uspješnu proizvodnju kamilice vrlo je važna priprema tla. U prvoj godini proizvodnje poslije žetve predusjeva tlo se mora plitko izorati. Orati ne treba dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja da se ne bi isušio i zemlja zgrudala. Prije sjetve površinu je potrebno izvaljati višedjelnim valjcima koji moraju biti napunjeni vodom ili pijeskom. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijačice.Kvaliteta i urod kamilice ponajviše ovise o izboru pretkulture. Dobra je svaka pretkultura koja se ukloni prije kolovoza jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem kolovoza. Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi treba mijenjati sjetvenu površinu. Uspješno se uzgaja i kao monokultura, a vijek usjeva (pravilu nije dulji od tri godine) ovisi o pravilno primjenjenoj agrotehnici. Kamilica popravlja strukturu tla te sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom, te je kao takva primjerena kao pretkultura.

Sjeme kamilice je klijavo dvije do tri godine, ako je pravilno uskladišteno, a jednom posijano u tlo ostaje klijavo i više od deset godina. Uz dovoljnu prisutnost svjetla i vlage, sjeme proklija već peti dan poslije sjetve. U kontinentalnom dijelu RH sjetva se može obavljati najkasnije do veljače, a optimalni jesenski rokovi su od sredine rujna do kraja listopada. Prvi rok sjetve je kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ukoliko je pravilan raspored padalina u jesen, produženim rokovima sjetve se postižu zadovoljavajući učinci. U izrazito sušnim jesenima, usjevi brže niču i rastu ujednačenije ako se sjetva obavi u drugom roku. Sjeme kamilice klija samo ako ima dovoljno svjetlosti, pa se sije horizontalno po površini. Sjetva se ne smije obavljati pri jačem vjetru. Ako se kamilica posije u prvom roku, potrebno je još jednom izvaljati površinu, što pri kasnijem roku nije potrebno jer je tada tlo vlažnije.

Berba i prinos

Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se za dobivanje eteričnih ulja. Lošije klase svježe i otpad od dorade suhe kamilice, upotrebljavaju se za sve ostale prerađevine. Prema stanju cvijeta određuje se zrelost kamilice za berbu. Kada je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju), najbolje ju je brati. Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sijanja. Ako ne, berba započinje prije nego što je 60 % glavica fiziološki zrelo. Ako 5-6 dana poslije berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50 % prinosa prve berbe.

Kvalitetna berba (žetva) obavlja se preuređenim žitnim kombajnom. U roku desetak sati se obere 3-4 ha usjeva kamilice koji nije polegao odnosno 12-16 t svježeg cvijeta. Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t/ha svježeg cvijeta, sa 60 % cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

Proizvodnja sjemena kamilice

Kada na 75 % cvjetnih glavica dozre 75 % sjemena, bere se sjeme. Ukoliko berba počne prerano, dobije se nedozrelo, slabo klijavo sjeme, a ako krene prekasno puno sjemena se gubi osipanjem. Kombajnom se vrši berba kada je optimalna vlaga cvijeta i tako se smanjuje osipanje sjemena i ne utječe na njegovu kakvoću. Sjeme se mora osušiti, doraditi i primjereno uskladištiti. Prilikom pripreme mješavine za sjetvu, važno je zadržati čistoću sorte. Prinos može biti 80-250 kg/ha, ovisno o uvjetima uzgoja.

Prerada kamilice

Od kamilice se najviše upotrebljava cvijet. Prvi uređaj u preradi svježe kamilice je separator, kojim se obogaćuje biljni materijal s cvijetom. Smjesu cvijeta i berbe treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30 cm. Vibracijom pomoću ekscentra pomiče se zelena masa, a na odgovarajućim sitima odvajaju se čiste glavice kamilice, tj. prva klasa, glavice kamilice druge klase s peteljkom do 5 cm i glavice kamilice treće klase, s peteljkom dužom od 5 cm. U 24 h, pažljivim ručnim rukovanjem može se odijeliti 13-15 t mase. Prva i druga klasa cvijeta kamilice se suši, treća sakuplja u kontejnere i odvozi na destilaciju eteričnog ulja. Sušenje se obavlja odvojeno, po klasama u kontinuiranim sušarama. Cijela masa se suši na 5-7 % vlage.

Prilikom branja, cvijet kamilice se nastoji izdvojiti, za što su potrebne linije koje omogućuju odvajanje i nakon sušenja. Odvajanje treba obaviti pažljivo da se ne bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve primjese. To je moguće kombinacijom vibracijskih sita i odvajanja u ciklonima. Primjenjuje se i lebdenje čestica u struji zraka i mijenjanjem brzine cvijet se odvaja od stabljike. Zadovoljavajuća kakvoća se postiže ponavljanjem tih operacija. Kamilica se melje u mlinovima čekićarima. Različita krupnoća meljiva se postiže mijenjanjem pojaseva s perforacijom.

Upotreba i ljekovitost

Kamilica je najviše poznata kao ukusan čaj koji ima smirujuće djelovanje, no njezini aktivni sastojci djeluju i protiv upale. Širom Europe, kamilica se široko primjenjuje kao sredstvo protiv upalnih bolesti. Cvjetovi kamilice koriste se za pripravu tinktura za bolji san. Aromaterapeuti preporučuju masažu preparatima od kamilice za liječenje kožnih alergija, poput koprivnjače i svraba. Također, koriste se preparati od kamilice za liječenje psorijaze, ekcema i suhe kože koja se peruta. Ulje kamilice je fungicid koji pomaže kod atletskog stopala i u liječenju candidae, te se koristi kao jedan od sastojaka mnogih antiseptika. Kamilica je prikladna za liječenje većine bolesti probavnog sustava, uključujući čireve. Učinkovita je u olakšavanju mnogih smetnji u probavnim organima, uključujući i lošu probavu. Čaj od kamilice pomaže kod nesanice zbog svog učinkovitog sedativnog sastojka apigenina. Apigenin je kemijska tvar koja smiruje središnji živčani sustav. Kemijski spoj bisabol, sadržan u kamilici, djeluje kao antispazamodici, što znači da opušta glatke mišiće kojima su obloženi probavni sustav i maternica, te tako smanjuju bol u trbuhu koja se osjeća nakon jela ili kod menstrualnih grčeva. Kod upala desni i zubnog mesa koristi se za grgljanje i ispiranje usta. Kada se primjenjuje izvana, u obliku kreme od kamilice ili obloga od jakog čaja od kamilice, pomaže porezotinama, opeklinama i osipu da brže prođu.

Izvori:

www.agroklub.com

Duke., A., James., Zelena ljekarna (prvi dio), Marjan tisak, Split, 2002.

Duke., A., James., Zelena ljekarna (drugi dio), Marjan tisak, Split, 2002.

Readers’s Digest Association, 1000 kućnih lijekova, Mozaik knjiga, 2007.

Kamilica je jednogodišnja, samonikla biljka raširena u cijelom svijetu. Može se uzgajati kao monokultura, ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine. Obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su lako izdvojivo eterično ulje, 0,3 do 1,3 %. Eterično ulje se nakuplja u kvržicama koje su prstenasto razmještene na donjoj trećini cjevastih cvjetova. Ulje je tamnoplavo, zeleno ili smeđe. Važni sastojci ulja kamilice su alfa bisabolol, farnezen i bisabolol-oksidi.

Morfologija i fiziologija

Korijen je račvast, ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi u tlu. Stabljika može biti uspravna ili povijena, visoka od 5-100 cm, što ovisi o različitim činiocima (tlu, sklopu). Listovi su sjedeći, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, uski, svijetlozelene boje i bez dlačica. Cvat je sastavljen od jezičastih, bijelih cvjetova koji su poredani oko šupljeg cvjetišta i cjevastih žutih cvjetova. Plod je sivobijela roška duga 1 do 1,5mm.

Sorte kamilice

Kod nas postoje dvije tetraploidne i jedna diploidna sorta kamilice. Za strojnu berbu preporučuje se sjetva tetraploidne (velike cvjetne glavice) kamilice jer joj je karakteristika ujednačena visina usjeva i daje veće prinose cvijeta i eteričnog ulja.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6 ºC klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25 ºC. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje, dnevne temperature niže od 20 ºC negativno se odražavaju na kakvoću eteričnog ulja.Ako nema dovoljno svjetlosti, ne klija. Prilikom nedostatka svijetlosti u razdoblju od pupanja do punog cvata, kakvoća eteričnog ulja opada. Kamilica dobro podnosi sušu, ali površina tla mora biti stalno vlažna da bi proklijala.Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Na pseudogleju, teškom, nepropusnom tlu postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Sjetva kamilice je ekonomski opravdana na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

Priprema tla i sjetva

Za uspješnu proizvodnju kamilice vrlo je važna priprema tla. U prvoj godini proizvodnje poslije žetve predusjeva tlo se mora plitko izorati. Orati ne treba dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja da se ne bi isušio i zemlja zgrudala. Prije sjetve površinu je potrebno izvaljati višedjelnim valjcima koji moraju biti napunjeni vodom ili pijeskom. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijačice.Kvaliteta i urod kamilice ponajviše ovise o izboru pretkulture. Dobra je svaka pretkultura koja se ukloni prije kolovoza jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem kolovoza. Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi treba mijenjati sjetvenu površinu. Uspješno se uzgaja i kao monokultura, a vijek usjeva (pravilu nije dulji od tri godine) ovisi o pravilno primjenjenoj agrotehnici. Kamilica popravlja strukturu tla te sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom, te je kao takva primjerena kao pretkultura.

Sjeme kamilice je klijavo dvije do tri godine, ako je pravilno uskladišteno, a jednom posijano u tlo ostaje klijavo i više od deset godina. Uz dovoljnu prisutnost svjetla i vlage, sjeme proklija već peti dan poslije sjetve. U kontinentalnom dijelu RH sjetva se može obavljati najkasnije do veljače, a optimalni jesenski rokovi su od sredine rujna do kraja listopada. Prvi rok sjetve je kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ukoliko je pravilan raspored padalina u jesen, produženim rokovima sjetve se postižu zadovoljavajući učinci. U izrazito sušnim jesenima, usjevi brže niču i rastu ujednačenije ako se sjetva obavi u drugom roku. Sjeme kamilice klija samo ako ima dovoljno svjetlosti, pa se sije horizontalno po površini. Sjetva se ne smije obavljati pri jačem vjetru. Ako se kamilica posije u prvom roku, potrebno je još jednom izvaljati površinu, što pri kasnijem roku nije potrebno jer je tada tlo vlažnije.

Berba i prinos

Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se za dobivanje eteričnih ulja. Lošije klase svježe i otpad od dorade suhe kamilice, upotrebljavaju se za sve ostale prerađevine. Prema stanju cvijeta određuje se zrelost kamilice za berbu. Kada je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju), najbolje ju je brati. Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sijanja. Ako ne, berba započinje prije nego što je 60 % glavica fiziološki zrelo. Ako 5-6 dana poslije berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50 % prinosa prve berbe.

Kvalitetna berba (žetva) obavlja se preuređenim žitnim kombajnom. U roku desetak sati se obere 3-4 ha usjeva kamilice koji nije polegao odnosno 12-16 t svježeg cvijeta. Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t/ha svježeg cvijeta, sa 60 % cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

Proizvodnja sjemena kamilice

Kada na 75 % cvjetnih glavica dozre 75 % sjemena, bere se sjeme. Ukoliko berba počne prerano, dobije se nedozrelo, slabo klijavo sjeme, a ako krene prekasno puno sjemena se gubi osipanjem. Kombajnom se vrši berba kada je optimalna vlaga cvijeta i tako se smanjuje osipanje sjemena i ne utječe na njegovu kakvoću. Sjeme se mora osušiti, doraditi i primjereno uskladištiti. Prilikom pripreme mješavine za sjetvu, važno je zadržati čistoću sorte. Prinos može biti 80-250 kg/ha, ovisno o uvjetima uzgoja.

Prerada kamilice

Od kamilice se najviše upotrebljava cvijet. Prvi uređaj u preradi svježe kamilice je separator, kojim se obogaćuje biljni materijal s cvijetom. Smjesu cvijeta i berbe treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30 cm. Vibracijom pomoću ekscentra pomiče se zelena masa, a na odgovarajućim sitima odvajaju se čiste glavice kamilice, tj. prva klasa, glavice kamilice druge klase s peteljkom do 5 cm i glavice kamilice treće klase, s peteljkom dužom od 5 cm. U 24 h, pažljivim ručnim rukovanjem može se odijeliti 13-15 t mase. Prva i druga klasa cvijeta kamilice se suši, treća sakuplja u kontejnere i odvozi na destilaciju eteričnog ulja. Sušenje se obavlja odvojeno, po klasama u kontinuiranim sušarama. Cijela masa se suši na 5-7 % vlage.

Prilikom branja, cvijet kamilice se nastoji izdvojiti, za što su potrebne linije koje omogućuju odvajanje i nakon sušenja. Odvajanje treba obaviti pažljivo da se ne bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve primjese. To je moguće kombinacijom vibracijskih sita i odvajanja u ciklonima. Primjenjuje se i lebdenje čestica u struji zraka i mijenjanjem brzine cvijet se odvaja od stabljike. Zadovoljavajuća kakvoća se postiže ponavljanjem tih operacija. Kamilica se melje u mlinovima čekićarima. Različita krupnoća meljiva se postiže mijenjanjem pojaseva s perforacijom.

Upotreba i ljekovitost

Kamilica je najviše poznata kao ukusan čaj koji ima smirujuće djelovanje, no njezini aktivni sastojci djeluju i protiv upale. Širom Europe, kamilica se široko primjenjuje kao sredstvo protiv upalnih bolesti. Cvjetovi kamilice koriste se za pripravu tinktura za bolji san. Aromaterapeuti preporučuju masažu preparatima od kamilice za liječenje kožnih alergija, poput koprivnjače i svraba. Također, koriste se preparati od kamilice za liječenje psorijaze, ekcema i suhe kože koja se peruta. Ulje kamilice je fungicid koji pomaže kod atletskog stopala i u liječenju candidae, te se koristi kao jedan od sastojaka mnogih antiseptika. Kamilica je prikladna za liječenje većine bolesti probavnog sustava, uključujući čireve. Učinkovita je u olakšavanju mnogih smetnji u probavnim organima, uključujući i lošu probavu. Čaj od kamilice pomaže kod nesanice zbog svog učinkovitog sedativnog sastojka apigenina. Apigenin je kemijska tvar koja smiruje središnji živčani sustav. Kemijski spoj bisabol, sadržan u kamilici, djeluje kao antispazamodici, što znači da opušta glatke mišiće kojima su obloženi probavni sustav i maternica, te tako smanjuju bol u trbuhu koja se osjeća nakon jela ili kod menstrualnih grčeva. Kod upala desni i zubnog mesa koristi se za grgljanje i ispiranje usta. Kada se primjenjuje izvana, u obliku kreme od kamilice ili obloga od jakog čaja od kamilice, pomaže porezotinama, opeklinama i osipu da brže prođu.

Izvori:

www.agroklub.com

Duke., A., James., Zelena ljekarna (prvi dio), Marjan tisak, Split, 2002.

Duke., A., James., Zelena ljekarna (drugi dio), Marjan tisak, Split, 2002.

Readers’s Digest Association, 1000 kućnih lijekova, Mozaik knjiga, 2007.

Write your own review
  • Product can be reviewed only after purchasing it
  • Only registered users can write reviews
  • Bad
  • Excellent